Latest Entries »

Za malo više od mjesec dana, točnije 19.02. biti će druga godina od kad je aktualni predsjednik, Ivo Josipović preuzeo predsjedničku dužnost od svog prethodnika Stjepana Mesića. No bez obzira na “političko umirovljenje”, raspored bivšeg predsjednika Mesića itekako je ispunjen, a u razgovoru se osvrnuo na svoje predsjedničke mandate, svog nasljednika, brojne aktualnosti s domaće i inozemne političke scene te otkrio namjerava li se vratiti u aktivnu politiku.

DSC01547

Dvije godine su prošle otkad vas je naslijedio Ivo Josipović. Imate li sada više slobodnog vremena, da li je vaš raspored sada isti kao i u trenutku dok ste obnašali predsjedničku dužnost ili se situacija promijenila?

Pa dinamika je otprilike ista. Jedino je komfornije utoliko što ne moram donositi odluke. Inače, puno sastanaka, puno predavanja, puno posjeta tako da dinamika se nije promijenila, a vremena za hobije imam isto koliko i prije. Jednom tjedno odem na golf i to je sve. Radni dan mi započinje u devet sati i u uredu sam do osamnaest sati ukoliko poslije nemam obaveze.

Ako se osvrnete na oba vaša predsjednička mandata, jeste li zadovoljni onim što ste postigli?

Čovjek ne može biti sasvim zadovoljan sa učinjenim jer sam ne sudjeluje u kreiranju politike. Dakle, to je jedno sukreiranje vanjske politike, politike u obrambenom sustavu, u obavještajnom sustavu, ali odluke o ostalim obvezama države donosi vlada. Međutim, sve se to reflektira i na predsjednika republike, a tamo ne može predsjednik učiniti ništa u smislu vladinih odluka oko gospodarstva, ukupna privrede, školstva, zdravstva, bankarskog sustava. Sve je to izvan kompetencija predsjednika. Ja sam zadovoljan s onim što sam ja učinio, ali nisam zadovoljan sa ukupnim rezultatima politike u vremenu u kome sam ja bio.

Postoji li neka tema, pitanje ili problem koji ste željeli riješiti ili potaknuti rješavanje, a niste uspjeli za vrijeme vaših mandata?

Nezadovoljan sam zbog toga što nije dovoljno učinjeno ne našom krivnjom. Nije dovoljno učinjeno u nalaženju novaca za vrijeme divlje privatizacije i za vrijeme samog rata jer stotine milijuna su dolazili u Hrvatsku ili su obilazili Hrvatsku. Oni su odlazili na određene fondove, a onda im se odatle gubi svaki trag. Mi smo glavno naoružanje dobili iz garnizona JNA koje smo oteli dakle koji su u ratu osvojeni. Vrlo je malo bilo oružja i streljiva koje je došlo iz inozemstva, a milijuni su dolazili koje su slali naši iseljenici. Nezadovoljan sam jer nismo mogli učiniti više jer tu su u pitanju bančine tajne, tu su u pitanju i interesi drugih država jer njihov je interes da naš novac bude tamo, u drugim bankama, a ne da ode u hrvatske banke. U tom dijelu nisam zadovoljan iako sam mislio da će to ići dosta brzo. Mislio sam da će službe drugih država, nama prijateljskih zemalja, pomoći da uđemo u trag novcu jer veliki novac ostavlja veliki trag i računao sam da će to ići brže. Ako uzmete u obzir da se radi o stotinama i stotinama računa na koje su odlazili ti novci, a mi ne možemo utvrditi tko je zadnji tko je podizao te novce.

Bi li promijenili neku od svojih odluka ili poteza?

Ne. Ja sam uglavnom sve svoje odluke donosio nakon pomnog analiziranja situacije i svaku odluku koju sam donio, ja bi ju donio i sada u onim okolnostima. Ono što bi trebalo radi efikasnosti funkcioniranja funkcije predsjednika i radi ekonomičnosti postupaka jest slijedeće. Mislim da bi trebalo predsjedniku dati pravo da ne potpisuje zakon za koji misli da je protuustavan i da ga odmah upućuje Ustavnom sudu i da Ustavni sud to onda u promptnom roku rješava jer ovo kako je sada nema nekog naročitog smisla. Predsjednik u roku od osam dana mora potpisati svaki zakon koji donese parlament, a onda može pokretati postupak pred Ustavnim sudom ako smatra da je protuustavan i to može trajati godinama i to jednostavno nema smisla.

DSC01545

Aktualni predsjednik, Ivo Josipović dužnost obnaša već dvije godine. Kako ste zadovoljni svojim nasljednikom? Što ste mu savjetovali kada je stupio na dužnost?

Svakako da smo mi razgovarali prije, razgovarali smo i poslije, razgovaramo i ovih dana. Svaki čovjek ima svoj stil i mislim da je njegov sasvim u redu. On sasvim u dobroj mjeri i najboljoj mjeri koristi svoje ovlasti. Mislim da je njegova politika u redu.

Parlamentarni izbori su iza nas. Kako komentirate novi saziv Sabora i novu Vladu?

Ja sam bio dosta kritičan prema sazivu bivšeg Sabora jer je tamo bilo figura i likova koji niti u jednoj ozbiljnoj zemlji ne bi zaslužili da se pojave u parlamentu. Zato je kriv i naš izborni sustav. Izbori kod nas nisu personalizirani. Stranke predlažu i o njima ovisi o tome koga će staviti na listu tako da se pojedinci mogu naći na listi, a da inače u nijednom izbornom okrugu ne bi mogli proći. Međutim, igrom sadašnje regulative oni se pojavljuju. Oni koje rade u skladu sa pravilima, u skladu sa zakonom i poslovnikom ne mogu često puta doći dovoljno do izražaja zbog ovih likova koji često budu sasvim smiješni ili budu sasvim nekorisni. Sadašnji sastav parlamenta nešto je bolji od prošlog, ali još se pojavljuje nekoliko likova upravo radi nepersonalizacije izbora.

Koje bi mjere nova Vlada trebala poduzeti kako bi Hrvatska krenula prema izlazu iz recesije i kako bi bi godina koja je tek započela, a mnogi ju najavljuju vrlo teškom, bila lakša svima?

Mjere koje trebaju poduzeti su rigorozne i one moraju biti takve, ali se mora znati do kada će pojedina mjera biti i koji će biti efekti tih mjera. Ako građani znaju koji će biti efekti određene mjere i znaju koliko će trajati ta mjera onda će oni podnijeti i teškoće koje ona izaziva. Sasvim je jasno što je potrebno. Ono što se ne može ostvariti u kratkom vremenu, a to je otvaranje novih radnih mjesta. Država je išla u zaduživanje, administracija je bujala, a nismo dobili nova produktivna radna mjesta. Ono što Vlada mora učiniti jest da prije svega motivira dolazak stranog kapitala, da vodi takvu politiku u gospodarstvu da se isplati proizvoditi, a da bi se to ostvarilo treba mijenjati politiku. Hrvatska nema strategije i ono što Vlada mora odmah učiniti je donijeti gospodarsku strategiju razvoja Hrvatske. Turizam je jedna od najvažnijih grana našeg gospodarstva, ali da bi dobili nove turiste, mi dosad nismo imali hrabrosti pozvati nove turiste. Orijentirali smo se na turiste zapadne Europe, i tek malo na američko tržište. Jedna Kina koja ima milijardu i tristopedeset milijuna stanovnika, jedna Indija ili zemlje Zaljeva. To su zemlje koje imaju sigurno dovoljno kapaciteta da se može od njih očekivati dolazak turista ne samo u druge europske zemlje nego i u Hrvatsku, a mi nismo riješili osnovno pitanje, a to je pitanje viznog režima. Vizni režim se mora što prije promijeniti. Treba osvajati ta tržišta jer Kina ima pedeset milijuna milijunaša, a nismo poduzeli ništa da jedan dio tih ljudi dođe nama.

Ima li premijer Milanović zajedno s novim ministrima dovoljno snage povući poteze koji će Hrvatsku pomaknuti naprijed?

Prije svega on je dobio izbore na poruci da moramo ići u promjene, a promjena znači promjena gospodarske politike, odnosa prema regiji, prema svijetu i na tome on ima opću podršku hrvatske javnosti. Izbori su pokazali. Budući da ima podršku, on mora sa svojim timom ići u hrabre poteze i mislim da je sa nekima već počeo.

Prema nekim istraživanjima i napisima u brojnim medijima, Hrvati su nedovoljno informirani oko Europske unije i postoji veliki broj euroskeptika. Uskoro se bliži i referendum kada će se građani izjasniti za ili protiv ulaska u EU. Što bi poručili euroskepticima?

Euroskeptici gledaju pitanje udruživanja samo sa jednog aspekta, a to je da svima u Europi nije jednako. Imamo Grčku koja ima svoje probleme, imamo Portugal, imamo Španjolsku koje također imaju svoje probleme. Moramo gledati “profuturo”. Dio tih probleme je nastao jer nema zajedničke monetarne i fiskalne politike. Da je bilo konsenzusa u monetarnoj i fiskalnoj politici u bankarskom sustavu vjerojatno mnogih ovih problema ne bi bilo jer moraju u financijskom sektoru postojati regulatori i Europa mora uvesti te regulatore. Kada se to dogodi neće više biti takvih situacija.  Euroskeptici ne gledaju taj problem kao da je rješiv i da će se sigurno riješiti nego gledaju kao da je to jedna konstanta. Mislim da će građani reagirati kao kolektivni intelektualac i da će shvatiti da postoje prolazni problemi koji će se riješiti i koji se rješavaju, a postoje stalne koristi koje ćemo imati ulaskom u Europu.

DSC01551

Vratimo se malo na vaše predsjedničke mandate. Bilo je nekoliko sudskih sporova u kojima su drugi tužili vas, a bilo je i onih u kojima ste vi tužili druge. Koliko je još takvih “repova” ostalo za vama?

Ima toga dovoljno jer jedan dio se nije slagao s mojom politikom i čekao je trenutak da meni istekne mandat da me može izvesti pred sud. Ima raznih slučajeve, neki su još uvijek u toku. Mislim da su neki procesi i politički obračuni jer dobar dio sudaca u Hrvatskoj je došao iz jedne druge retorte i oni sada čekaju obračun sa mnom. U vrijeme čistki kada je pravosuđe čišćeno poslije devedesete godine došao je jedan dio nekompetentnih ljudi, politički dubioznih kojima moja politika ne odgovara i ja ovo razumijem samo kao jednu brutalnu osvetu, kao jednu šikanu i to ne ocjenjujem kao nezavisnost pravosuđa. Kad me ti sudski sporovi ne bi financijski koštali, onda bi me razveseljavali jer to su za mene, računajući suca i advokata i ovog pljačkaša (francuski odvjetnik hrvatskih korijena Ivan Jurašinović kojem je Stjepan Mesić platio odštetu za klevetu – op. a.) smiješni ljudi.

Ovaj intervju će pročitati i poslušati velik broj studenata novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Kakvo je vaše mišljenje o novinarstvu u Hrvatskoj?

Sada imamo slobodno novinarstvo, ali koje ima određene bolesti, a to su bolesti da mnogi ne znaju ili se ne usude koristiti svoju novinarsku slobodu, da se drži jedino onog što novinar mora, a to je pisati istinu. Kada, gdje i što se dogodilo. Komentari su nešto drugo. Novinar ne smije na jedan brutalan način pod svaku cijenu zagovarati jednu političku opciju jer on mora objektivno obavještavati javnost. Ono što trenutno ide su žutilo, afere, sva moguća čuda koja se događaju i u političkoj i kriminalnoj sferi i tu se izlazi iz jednog okvira, a prije svega tu je i estrada. Kada se sve to smiješa, interes vlasnika je da proda što više primjeraka i dobije što više reklame u svom mediju. Ako bude više žutila, afera, neobjektivnosti dolazi i do apsurdnih situacija.

Za kraj intervjua zamolit ću vas za komentar vašeg eventualnog povratka u aktivnu politiku o čemu povremeno javljaju pojedini mediji.

Nemam ni na kraj pameti osnivati novu stranku niti se vraćati u operativnu politiku. Ja procjenjujem kao i svaki građanin političku situaciju, ali ne mislim se vraćati u politiku. Ja jesam bio predsjednik svih građana Hrvatske, ali nisam bio predsjednik svih političkih opcija, a tako i sada.

Poslušajte cijeli intervju sa Stjepanom Mesićem. Saznajte zašto ne čita Večernji list, trenira li još uvijek nanbudo, što je najapsurdnije čuo o sebi iz medija…

 

DSC01538

Kada ste zadnji puta bili u muzeju? Bojite li se smrti?

Smrt – vrata života  naziv je izložbe koju se može razgledati do kraja veljače u Muzeju grada Zagreba. Iako naziv djeluje pomalo zastrašujuće, nema razloga za strah jer kao što i jedan od autora, prof. Slavko Šterk ističe, smrti bi se trebali približiti, a ne se od nje udaljavati kao što to činimo u današnje moderno doba.

Izložba u dva dijela

     Izložba se bavi temom smrti, groblja, pogreba i običaja te je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu izložbe može se razgledati veliki broj originalnih predmeta i dokumenata iz raznih vremenskih razdoblja. Brojne fotografije, kopije iz tiskovina, crteži, pisma saučešća, a prikazuju se i originalni video zapisi pogreba Pavla Radića i Đure Basaričeka. 

DSC01474

– posudica za sakrament bolesničkog pomazanja iz 1863. godine –

     Drugi dio izložbe odnosi se na zagrebačka groblja s time da je najveće zagrebačko groblje, MIrogoj, izostavljeno u ovoj izložbi. Ovaj dio izložbe kronološki prikazuje prapovijesna, antička i srednjovjekovna groblja i grobove, kao i neke slučajno otkrivene grobove s područja grada Zagreba. Cijelu izložbu prati i prigodna glazbena kulisa za koju su zaslužni Maja Šojat-Bikić, Vito Gospodnetić, Vilena Vrbanić i Ivan Živanović.

Srijeda – najbolji dan za “smrt”

     Muzej grada Zagreba tijekom cijele godine zainteresiranima nudi razne izložbe i na svaku nastoje privući što veći broj posjetitelja. Autori izložbe “Smrt – vrata života”, prof. Slavko Šterk i prof. Boris Mašić stoga svake srijede u 13:00 sati organiziraju besplatno stručno vodstvo, a za ulaznicu je potrebno izdvojiti simboličnih 10 kuna. Ukoliko vas je izložba barem malo zaintrigirala pokušajte ju posjetiti upravo srijedom kada je i organizirano stručno vodstvo jer ćete izložbu doživjeti na jedan drugačiji način kada vam ju prezentira jedan od autora.

DSC01465

prof. Boris Mašić (prvi slijeva)

U nastavku pogledajte fotogaleriju s izložbe, poslušajte intervju s prof. Šterkom, jednim od autora izložbe te saznajte na koji način smrt otvara vrata života, zašto ova izložba nije morbidna, koje su razlike u sprovodima i običajima nekada i danas…

 

Glory, Glory, Hallelujah

     U ranijem postu pisao sam o Beču za vrijeme adventa koji ima svoju draž i kao takav privlači veliki broj turista. Većina adventskih događanja odvija se u samom srcu Beča, na najfrekventnijim mjestima gdje se i kreće većina turista. Sva ta mjesta nude brojne sadržaje, ali ponekad treba iskusiti i nešto drugačije. Ponekad je za pravi doživljaj potrebno otići malo dalje. Maknuti se iz centra, krenuti u nepoznatom smjeru i doživjeti grad na jedan novi način. I nakon toga reći: Da, i to je Beč.

DSC00910

 

Potraga za drugačijim

     Nemirni duh nije mi dao mira tijekom boravka u Beču. Tražio sam nešto drugačije. Na stranu prekrasni koncerti klasične glazbe u Musikvereinu, Kursalonu ili nastupi zborova u katedrali Sv. Stjepana na glavnom gradskom trgu, Stephanshplatzu. Želim nešto drugačije. Srećom, gomila informacija o svim događanjima danas se može pronaći na internetu pa sam upravo i taj način saznao o koncertu međunarodnog bečkog gospel zbora (Vienna International Gospel Choir) u Metodističkoj crkvi u 15. bezirku (njem: bezirk=okrug). Daleko od centra, daleko od gomile ljudi i masovnog turizma. Ovo je nešto što nema veze s industrijom, profitom i svemu onome što se povezuje s adventom, turistima i Bečom. Pomislio sam: ovo bi mogao biti pravi Beč. Istinski, prirodni Beč, iskren, nezagađen od bilo kakve komercijale i “konfekcije”.

Amateri na profesionalnoj razini

     Međunarodni bečki gospel zbor djeluje već šestu godinu zaredom, ima pedesetak članova raznih godišta, a riječ međunarodni u njihovu nazivu odnosi se na broj zemalja iz kojih dolaze pjevači. Njih je naime, čak dvadeset i jedna zemlja, a članovi dolaze sa četiri različita kontinenta. U zboru pjeva i jedna Hrvatica, ali na koncertu održanom 17.12. nije bila prisutna zbog privatnih obveza.

DSC00959

 voditeljica zbora: María José Villamil

     Zbor je sastavljen redom od pjevača amatera, ali se to za vrijeme koncerta nije osjetilo jer su svoj posao odradili na zavidnoj razini. Redovito održavaju probe, a zarazni entuzijazam članovi zbora uspjeli su prenijeti i na gledatelje. Pojedini krivo otpjevani ton tijekom solo dionica bio je tek rezultat treme, a publika, njih malo više od stotinjak, u takvim je “kritičnim” trenucima, pjevačima aplauzom davala bezrezervnu podršku.

Glory, Glory, Hallelujah

Dva sata gospel uspješnica

     Zbor izvodi isključivo gospel standarde pa su okupljeni tijekom koncerta uživali u najpoznatijim gospel pjesmama: Woke Up This Morning, Joshua, Church In The Wildwood, Glory, Glory Hallelujah, Oh Happy Day i mnoge druge, a u drugom dijelu koncerta otpjevali su i prigodnu Jingle Bell Rock; ipak se radilo o njihovom božićnom koncertu.

     Koncert je trajao sat i pol, a oduševljena publika dugim je aplaudiranjem pozvala zbor na bis koji je potrajao malo više od pola sata, a prekrasna gospel večer u Metodističkoj crkvi završila je uspješnicom Oh Happy Day.

 

Oh Happy Day

Osmijeh i srdačna dobrodošlica

    Tajnica zbora, Sigrid Anusie prilikom telefonskog razgovora kada smo dogovarali moj dolazak nije skrivala oduševljenje, a njena pozitivna energija putem telefona bila je iznenađujuća. Iskreno se razveselila dolasku novinara iz Hrvatske, a osigurala je i mjesto u prvom redu kako bih mogao bolje pratiti koncert.

DSC00975

Srdačnost i pozitivan duh osjetio se i tijekom stanke na polovini koncerta kada su se posjetitelji mogli osvježiti uz božićne kolače i kuhano vino te družiti s pjevačima zbora. Pravo osvježenje bila je i činjenica što svi s kojima sam razgovarao za vrijeme stanke, i posjetitelji i pjevači, fantastično govore engleski. Bez obzira što sam došao “sa strane”, prihvatili su me kao da se poznajemo već duže vrijeme pa sam se osjećao kao kod kuće. Ugodni razgovori, gomila smijeha i prava predbožićna atmosfera kojoj sam se vrlo lako prepustio.

     Gospođa Anusie na kraju mi je od srca zahvalila na dolasku te otkrila kako u novoj godini nastavljaju s probama, a vesele se i svim koncertima koje će održati.

Iskreno se i ja veselim njihovim nastupima i kada se idući put nađem u Beču, sigurno ću potražiti neki od njihovih nastupa jer su opravdali sva moja očekivanja. Da, i to je Beč.

DSC00880

        Poznata je činjenica kako je bečki advent sinonim za pravi doživljaj Božića. Uz dužno poštovanje prema svim ostalim europskim metropolama koje se trude odjenuti grad u božićno ruho, to je još uvijek nedovoljno atraktivno naspram onoga što u ovo blagdansko vrijeme nudi austrijska prijestolnica.

U čemu je ključ uspjeha?

       Beč je zbog svoje bogate povijesti, kulturne ponude i velikog broja prekrasnih palača i dvoraca, meta brojnih turista tijekom cijele godine, ali krajem svake kalendarske godine Beč postaje destinacija tisućama turista iz cijelog svijeta. Tradicija božićnih sajmova prisutna je još od 13. stoljeća kada je car Albrecht trgovcima dopustio održavanje sajma za Bečane tijekom prosinca. Ta tradicija se zadržala i do današnjih dana, a globalna popularnost bečkog adventskog sajma razvila se tek sredinom osamdesetih zahvaljujući Hansu Mayru. Tadašnji zamjenik gradonačelnika i savjetnik za financije odlučio je poduzeti nešto kako bi se jesenska turistička sezona produljila do kraja godine, a istovremeno bi se stimulirala gradska ekonomija, razvijalo gospodarstvo tijekom mjeseci kada su prihodi od turizma vrlo mali. Putem javnog natječaja svatko tko je imao dobru ideju mogao ju je i predložiti gradu. Od gomile projekata koji su pristigli na natječaj, gradskim vlastima najviše se svidio projekt pod nazivom “Čarolija adventa”.

DSC00856

      najpoznatiji bečki božićni sajam “Christkindlmarkt” ispred gradske vijećnice

        Za lokaciju su odabrani park i prostor ispred gradske vijećnice (Rathaus-a), a brojni umjetnici sudjelovali su u kreiranju izgleda prvog božićnog sajma.

Sve ostalo je povijest. Nakon intenzivne marketinške kampanje, “Čarolija adventa” postala je zaštitni znak Beča, vrlo brzo počeli su se bilježiti i rekordni brojevi turista. Studeni i prosinac danas su najudarniji mjeseci u godini. U bečkim hotelima, kojih ima tek malo manje nego što je hotela u cijeloj Hrvatskoj, traži se soba više, a za cijenu se ne pita.

Smijeh i pjesma uz šalicu punča

     U Beču ne postoji samo jedan sajam već ih ima poveći broj. Od najvećeg Christkindlmarkta pred gradskom vijećnicom preko Karsplatza pa do dvorca Belvedere i dvorca Schonbrünn, a turistima su vrlo dragi i božićni sajmovi na trgu Freyung i Maria Theresien platzu.

      Zbog blagdanskog ozračja svi su dobro raspoloženi i pomalo euforični. Na svakom od sajamskih trgova, vatromet mirisa. Prvenstveno cimeta i klinčića koji su nezaobilazni začini kuhanog vina i punča koji se tijekom adventskih vikenda ispija u golemim količinama. Šalica ne baš jeftinog punča (3,70 €) u ruci svakog turista osim za dobro raspoloženje služi i u borbi protiv hladnoće koja uz niske temperature i uvijek prisutni vjetar tijekom zimskih mjeseci, zna biti zaista neugodna.

DSC00863

Uz punč i kuhano vino (njem: glühwein) nezaobilazni dio ponude su i kobasice raznih vrsta, a prema riječima jedne od prodavačica, tijekom jednog dana vikenda proda se oko 500 pari.

Za svakog ponešto

       Rijetko koji turist se iz Beča vraća nezadovoljan. Beč živi za turiste i sve je podređeno upravo njima. Nakon šetnje božićnim sajmovima na kojima nastupaju brojni zborovi, održavaju se razne radionice i uvijek je vrlo živo i veselo, oni koji su u planu imali shopping odlaze na popularnu Hilfericu (Marihilfer strasse) gdje je smješten veliki broj dućana poznatih marki. Pojedini odlaze na neki od brojnih koncerata, a oni drugi posjećuju neki od brojnih bečkih muzeja. Ulaznice za muzeje nisu jeftine, ali nije ni sam Beč. Za Albertinu je potrebno izdvojiti 11,00 €, za dvorac Schonbrünn 13,50 €, dvorac Belvedere 16,00 € itd., ali bez obzira na cijene, za ulaz u muzeje je zbog velikog broja turista potrebno čekati u redu.

Ako je suditi po broju turista, dašak recesije osjeća se i u austrijskom glavnom gradu. Turista je nešto manje nego što je to bilo tijekom adventskih vikenda prethodnih godina, ali unatoč toj činjenici, prihodi od ovogodišnjih turističkih posjeta biti će izvanredni. Turizmu vješti Bečani će se zasigurno već s početkom nove godine uhvatiti organizacije “Čarolije adventa” 2012., a u konačnici će opet zadovoljne biti obje strane. I gosti, a još zadovoljniji – domaćini.

Foto galerija:

Gromoglasni pljesak, većinom studenata, prolomio se dvoranom kada je za govornicu Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu danas stao predsjednik Ivo Josipović. Održao je predavanje pod nazivom “Aktualni trenutak Hrvatske političke scene”.

DSC00520

Izostao komentar na rezultat parlamentarnih izbora

Bez obzira što je dekan Nenad Zakošek najavio predsjednikovo predavanje potaknuvši ga na komentar o održanim izborima, okupljeni su ostali uskraćeni za predsjednikovo mišljenje o pobjednicima izborne utrke održane proteklog vikenda, ali o tome će se zasigurno mnogo pisati nadolazećih dana nakon što predsjednik imenuje mandatara nove Vlade.

Josipović je predavanje započeo osvrtom na svoj mandat i sve napore koje je uložio po pitanju vanjske politike za koju smatra da je presudna za Hrvatsku u nadolazećem razdoblju. Hrvatsku je okarakterizirao kao malu zemlju (geografski i demografski) te naveo koje su prednosti i koji su koraci potrebni za daljnji uspješni razvoj vanjske politike kako bi “mala država” postala “mala sila”. Iskoristio je priliku i pohvalio dosadašnje uspjehe vanjske politike, od međunarodnog priznanja Hrvatske s početka 90-ih godina, preko NATO-a pa do skorog ulaska Hrvatske u sastav Europske unije.

Regionalna suradnja na svim poljima

Pozivajući se nekoliko puta na svoj inauguracijski govor, u drugom dijelu svog predavanja predsjednik je istaknuo što je sve napravljeno za razvoj regionalne suradnje s državama s kojima Hrvatska još ima otvorena pitanja.  “Proeuropska i regionalna politika dvije su strane iste medalje” – rekao je Josipović. Nabrojao je i koja su još otvorena pitanja ostala sa Slovenijom, Srbijom te BIH. Kao najveći emotivni i ljudski problem sa Srbijom spomenuo je problem nestalih osoba, a izdvojio je neriješena pitanja oko prognanika i izbjeglica te njihova statusa. Predsjednikova nastojanja za uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa, poglavito sa Srbijom, pri samom kraju predavanja pohvalio je i prof. Tomo Jantol istaknuvši kako osobno podržava svaku takvu inicijativu.

DSC00517

Za razvoj gospodarstva se osim prema Europi treba okrenuti i prema regiji pa putem regionalne zajedničke suradnje sa susjednim zemljama nastupiti prema trećim zemljama. Veliki izvozni potencijal leži upravo kod naših susjeda, a Hrvatska najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu, napomenuo je Josipović.

Nitko ne želi novu Jugoslaviju

Nakon predavanja došao je red i za raspravu i pitanja, a na upit studentice kako komentira vukovarsku situaciju u kojem postoje posebne škole i vrtići za pripadnike srpske manjine, predsjednik je odgovorio kako su ta pitanje regulirana zakonom, bez obzira o kojoj manjini se radi, ali da ipak postoji i onaj roditeljski faktor koji odlučuje o tome u kakav vrtić tj. školu će upisati svoje dijete.

DSC00498

Na pitanje što misli o euroskepticima, Josipović je u poznatoj diplomatskoj maniri odgovorio kako je euroskepticizam legitimna stvar svakog pojedinca te da ga veseli činjenica što su u novom sazivu Sabora sve političke stranke proeuropski orijentirane, a u prilog tome govori i činjenica kako je jedina stranka (HSP) koja se u predizbornom programu zalagala protiv ulaska u EU ostala bez ijednog zastupničkog mjesta. Dodao je kako mu nisu jasne tvrdnje o “novoj Jugoslaviji” jer je siguran da nitko od hrvatskih političara ne želi spomenutu, pogotovo nakon svega što smo prošli od osamostaljenja. 

Na samom kraju svog gostovanja, predsjednik Josipović kratko se dotaknuo i često kritiziranog bolonjskog procesa te izjavio kako se na tu temu ima mnogo za raspravljati i završio uz nadu da će njegovo iduće predavanje na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti biti upravo na tu temu.

DSC00400

Trodnevna manifestacija koja je započela u petak, jučer je zatvorila svoja vrata za posjetitelje. Eros4U sajam erotike i industrije ponajprije je namijenjen onima koji se bave distribucijom i proizvodnjom proizvoda i usluga koje su vezane uz erotiku. Posjetiteljima se predstavilo tridesetak izlagača, uglavnom sex shopova, a u sklopu štandova bilo je moguće i kupiti nešto od brojnih seksualnih pomagala, donjeg rublja, filmova i slično.

Djevojke na pozornici, muškarci u publici

Ovo je drugi puta da se ovaj međunarodni sajam odvija u Hrvatskoj, a kao i prošle godine, i ovog puta su glavninu posjetitelja činili mlađi muškarci koji su opremljeni mobitelima i fotoaparatima, spremno čekali na svaki nastup i gurali se u prvi red ne bi li bili što bliže djevojkama na pozornici koje su podizale razinu testosterona, a show programi poput stripteasa ili hrvanja u blatu prekidani su uzvicima oduševljenja. Organizatori su se pobrinuli i za posjetiteljice pa je za njih bio osiguran poseban dio namijenjen isključivo njima gdje su mogle uživati u nastupima muških stripera.

Natječaj za hrvačice u blatu DSC00432

Zagrebački velesajam kao sastavni dio zagrebačkog holdinga na svojim je web stranicama putem javnog natječaja prije sajma tražio djevojke za usluge umjetničkog i reproduktivnog izvođenja za 2. međunarodni sajam Eros4U – zabavni program hrvanje u blatu’ i time izazvao podsmijeh mnogih građana Zagreba. Protiv ovog javnog natječaja pobunile su se i članice Autonomne ženske kuće Zagreb koje su prosvjedovale ispred sajma, a smatraju kako se novac umjesto na ovaj natječaj mogao utrošiti na socijalu.

I hrvatska zvijezda filmova za odrasle nastupila na sajmu

23-godišnja djevojka umjetničkog imena Alexa Wild dolazi iz Hrvatske, u ovom je poslu tek par godina, a za posjetitelje Erosa nastupala je nekoliko puta za vrijeme trajanja sajma, a nakon svojih nastupa odvojila je dovoljno vremena i strpljenja za fotografiranje i podjelu autograma brojnim obožavateljima. DSC00441

Alexa Wild

Bez obzira što su show nastupi posjetiteljima svakako bili najatraktivniji dio Erosa, bilo je i onih koji su posjetili i neka od predavanja (spolno prenosive bolesti, prava žena…) koja su se odvijala u sklopu sajma. Iako je trebalo izdvojiti nesto vise novca za ulaznicu, koja je kostala 120 kuna, sajam je posjetio veliki broj posjetitelja te je sasvim izvjesno kako će se Eros i nagodinu vratiti u Zagreb.

Nina Badrić danas je u Zagrebu promovirala svoj najnoviji studijski album – NeBo. Ovo je osmi album za Ninu Badrić, na njemu se nalazi 14 novih pjesama, a u prodaji je od 30.11.

DSC00394

Nina Badrić

Ništa bez suradnika

Za novi album Nina kaže da je najzreliji do sad, a riječi hvale imala je za sve one koji su surađivali na novom albumu. To su Ante Gelo, D’Knock, Baby Dooks, Nikša Bratoš, Massimo, Aleksandra Milutinović i dr.

Danas želim predstaviti album koji smo radili zadnjih godinu i pol dana, moje nove pjesme, nešto što se zove život. Za NeBo smo živjeli, smijali se, plakali, svađali se i izmirili.” izjavila je Nina na današnjoj promociji.

Novim albumom, u izdanju Aquarius Recordsa, Nina će razveseliti svoje brojne obožavatelje kojima će ovo biti savršen poklon za nadolazeće blagdane.

DSC00417

Nina Badrić sa suradnicima

Na promociju stigli i kolege glazbenici

DSC00468

Antonija Šola, Nina Badrić i Branimir Mihaljević

Velik je broj onih koji su danas dali podršku Nini Badrić tako da su na promociju stigli Antonija Šola i Branimir Mihaljević koji su autori pjesme “Dat će nam Bog”. Istoimena pjesma je i aktualni singl novog albuma te će se uskoro zavrtjeti na brojnim radijskim top listama. Među gostima su bili i Marija Husar Rimac te Jacques Houdek koji osim što su Ninini prijatelji, također su i veliki obožavatelji njene glazbe. Prema riječima Nine Badrić, za iduću godinu je u planu i turneja po Hrvatskoj na kojoj će promovirati svoje najnovije studijsko izdanje, a datumi će biti objavljeni i na službenoj web stranici Nine Badrić.

Poslušajte intervju s Ninom Badrić, Marijom Husar i Jacquesom Houdekom, a usput pogledajte fotografije s promocije NeBa:

snimio: Domagoj Knežević

Mali pogon Tvornice kulture jučer je privukao veliki broj ljubitelja dobrog štiva i još bolje glazbe. Jučer su naime, predstavljene čak dvije knjige: Bruce Springsteen: Dva srca autora Davea Marsha i Rock 21. stoljeća autora Aleksandra Dragaša.

DSC00216

 

“Springsteen me osvojio ranih osamdesetih”

Za Dva srca, većina obožavatelja Brucea Springsteena tvrdi kako se radi o nezamjenjivom djelu koji prati život i rad ovog velikog američkog glazbenika, a knjiga objedinjuje dvije dosadašnje biografije, Rođen za bijeg i Dani slave. Autor knjige, Dave Marsh prati Springsteenovu karijeru od samih početaka te je zbog pažljivih komentara i objektivne kritičke analize njegova rada zadobio i veliko povjerenje samog Springsteena.

Na jučerašnjoj promociji o ovoj knjizi govorili su urednik izdanja, Denis Leskovar; autor pogovora, Hrvoje Horvat; direktor izdavačke kuće Menart, Branko Komljenović i Mile Kekin, pjevač Hladnog piva.  Kekin je pred okupljenima priznao kako je veliki obožavatelj Brucea Springsteena, a njegova glazba osvojila ga je još osamdesetih godina za vrijeme boravka u Njemačkoj kada je i on sam po prvi puta zapjevao jedan od najvećih hitova Born in the U.S.A.

DSC00177

Hrvoje Horvat, Mile Kekin i Denis Leskovar

Promociji ovog novog izdanja, prisustvovala je i pjevačica Elementala Mirela Priselac-Remi koja je bila jedna od članica prevoditeljskog tima knjige Dva srca, a kako i sama ističe, pred njom i cijelom prevoditeljskom ekipom bio je veliki zadatak jer je na hrvatski trebalo prevesti 600 stranica iz pera Davea Marsha.

Knjiga Bruce Springsteen: Dva srca u prodaji je u izdanju Menarta po cijeni od 189 kuna.

 

Rock 21. stoljeća – obvezna lektira za svakog ljubitelja rock glazbe

Nakon Dva srca na red je došla i promocija knjige Rock 21. stoljeća, poznatog glazbenog kritičara Aleksandra Dragaša. Radi se o knjizi koja će svakom zainteresiranom za rock glazbu bez obzira radi li se o domaćim ili stranim izvođačima dati jedan široki pogleda na najbitnije pjevače, grupe, koncerte, albume itd. Sasvim sigurno će čitateljima ponuditi informacije koje do sada nisu imali prilike čuti, otkriti neke nove horizonte po pitanju rock glazbe ili pak zbog nekog poglavlja navesti da preslušaju baš određeni album .

DSC00203

autor knjige Aleksandar Dragaš i urednik Ante Perković

 

Knjigu Rock 21. stoljeća možete potražiti po cijeni od 150 kuna u izdanju  zagrebačkog V.B.Z.-a. Ukoliko vas zanima više detalja oko “obvezne rock lektire” Aleksandra Dragaša, koliko je Dragaš subjektivan prilikom pisanja kritika te ima li nade za rock glazbu u poplavi narodnjaka i zabavnjaka, poslušajte intervju, a usput pogledajte i fotogaleriju s promocije:

Aleksandar Dragaš, promocija knjige Rock 21. stoljeća, snimio: Domagoj Knežević

Zagrebački velesajam ove subote bilo je mjesto gdje je većinu vremena proveo dobar dio građana Zagreba i okolice. Sudeći po registarskim oznakama na parkingu, brojne sajamske priredbe privukle su i veliki broj posjetitelja iz drugih dijelova Hrvatske.

Za svakog ponešto – najistaknutiji Interliber

Nekoliko se sajamskih priredbi odvijalo istodobno: INOVA – hrvatski salon inovacija; EDUCA – međunarodni sajam obrazovanja, stručnog usavršavanja, upravljanja ljudskim potencijalima i zapošljavanja; ZIM SKI SHOW – prvi međunarodni sajam skijanja, zimskih sportova i prateće industrije; INFORESTART – sajam informacijskih tehnologija te Sajam glazbe, plesa i multimedije. Za razliku od gore navedenih sajmova, najveći interes izazvao je tradicionalni međunarodni sajam knjige i učila – Interliber. Peti i šesti paviljon zagrebačkog velesajma bili su prepuni ljubitelja knjige, a izdavači su prigodnim sajamskim popustima nastojali na svoje štandove privući što veći broj posjetitelja. Najveća gužva očekivano se stvarala na štandovima „najvećih“ izdavača poput Profila, Školske knjige, Algoritma, Mozaik knjige, Znanja. Prema riječima nekih od izdavača, najviše se prodaju „self-help“ priručnici, razne kuharice, a veliki interes bio je iskazan i prema beletrističkim naslovima koji su mogli kupiti već za dvadesetak kuna.

Dodatni programi – bonus za posjetitelje

Izdavači su za sve posjetitelje pripremili brojne promocije i radionice tako da se ove subote moglo prisustvovati predstavljanju knjige Stihovi u pokretu, predstavljanju slikovnica 50-ih i 60-ih godina s područja Hrvatske, a svoju novu knjigu predstavila je i Vera Čudina.

Punoglavci dobili Kočićevo pero

Miljenko Jergović, Ante Tomić i Nikola Vukolić

Zadužbina „Petar Kočić“ Banja luka-Beograd i ovog je puta u sklopu Interlibera uručila književnu nagradu Kočićevo pero. Prošle godine nagradu je osvojila Ivana Bodrožić Simić za knjigu Hotel Zagorje, a ove godine se Kočićevim perom okitio poznati novinar, kolumnist i pisac Ante Tomić za knjigu Punoglavci.

poslušajte intervju s Antom Tomićem i pogledajte foto galeriju s ovogodišnjeg Interlibera:

Nakon trinaest godina obožavatelji grupe Majke konačno su dočekali novi album i njegovu zagrebačku koncertnu promociju. Do posljednjeg mjesta ispunjena Tvornica kulture prošle je subote bila jasan znak kako se na novi glazbeni uradak vinkovačkog rokera i njegova benda čekalo predugo.

Vruća atmosfera u Tvornici

Prema riječima organizatora, na unaprijed rasprodanom koncertu je bilo nešto manje od dvije tisuće ljudi tako da je atmosfera što zbog velikog broja ljudi, što zbog loše ventilacije, zaista bila vruća. Tome je najviše pridonio karizmatični Bare koji je sa svojim besprijekorno usviranim bendom izveo većinu pjesama s novog albuma, a okupljene je podsjetio i na najveće uspješnice grupe Majke.

–  pogledajte video clip s koncerta –

Dva bisa premalo

Iako je početak koncerta bio najavljen za 21 sat, nakon brojnih poziva publike, Bare & Majke su sa svirkom započeli sa sat vremena kašnjenja, a koncert su započeli s aktualnim singlom Teške boje.

Dva sata žestokog rock ‘n’ rolla začinjenog s ponekom laganijom pjesmom doslovno su proletjela, a publika je jednako kao i u koncertu, uživala i u dva bisa. Po mnogima premalo.

Album Teške boje među prvima

Prodaja albuma krenula je i više nego dobro pa su Teške boje među najprodavanijim albumima, a istoimeni singl ne silazi s top lista. Brojne pohvale za novi album izrekli su brojni glazbeni kritičari. Među njima i Zlatko Gall:

“Teške boje“ je album beskrajno dragocjen za zdravu i dobru krvnu sliku domaće scene te još jedan dokaz da je, kao i u svijetu kad je rock u pitanju, ova traumatična, šugava, bijedna i deprimirajuća 2011. – baš sjajna.

–  pogledajte foto galeriju i poslušajte intervju s Baretom –

Nakon Zagreba, Majke nastavljaju s koncertnom turnejom i promocijom najnovijeg izdanja, a raspored koncerata uskoro će biti dostupan na službenoj stranici http://www.crorec.hr/bare/

%d bloggers like this: